POVIJEST ŠKOLE

Osnovna škola u Novom Vinodolskom svoja je vrata prvi puta otvorila još daleke 1786. godine. Osnovana je u vrijeme austrougarske carice Marije Terezije (140.-1780.) i njezinog sina Josipa II. Njihovim je prosvjetiteljskim reformama obrazovanje postalo dostupno za svu djecu, a ne samo za onu imućnijih i bogatijih slojeva.

austrougarska carica Marija Terezija i njezin sin Josip II.

Mnogo je novljanskih učitelja ostavilo neizbrisiv trag u školi i mjestu. Jedan od istaknutijih bio je i Maksimilijan Potočnjak (1887.-1905.), kojeg su novljani, a posebno njegovi učenici iz poštovanja nazivali „Gospodin Maksić“. Zahvaljujući njemu mnoge su činjenice iz života i rada novljanske Osnovne škole otete zaboravu.

Prema „Spomenici škole“ koju je učitelj Potočnjak započeo pisati, prvi su učitelji u Novom Vinodolskom bili svećenici, redovnici. Djelovali su u Pavlinskom samostanu osnovanom 1453. godine na mjestu današnjeg mjesnog groblja. Ondje su djecu poučavali vjeronauk, čitanje, pisanje i računanje. Pavlinski je samostan ostao kulturnim i obrazovnim centrom sve do 20. ožujka 1786. godine kada ga je Josip II. ukinuo, te školstvo stavio pod nadzor države.

Pučka škola

Novoutemeljena Pučka škola nalazila se u jugozapadnom dijelu starog grada Frankopana, u kaštelu. Zgrada u kojoj se održavala nastava imala je samo 4 učionice, knjižnicu, zbornicu te 2 učiteljska stana.
Pučka je škola u prvim godinama svoga rada obuhvaćala samo dječake. Tek se 1873. godine otvara i škola za djevojčice. Školovanje je trajalo samo dvije godine. Učio se katekizam, latinska gramatika, račun, čitanje i pisanje na hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku. 1981. godine te se dvije dvorazredne škole spajaju u jednu četverorazrednu školu za djevojčice i dječake.

1921./22. uz Osnovnu se školu otvara i Viša pučka škola. Nastava se održavala u kući Braće Mažuranić. Višu su školu osim učenika iz Novog pohađali i učenici iz općina Novi-Zagon, Bribir i Ledenice-Krmpote. 1924. godine Osnovna i Viša pučka škola ponovno su se odvojile. Viša pučka škola tada je dobila naziv Građanska škola a polazili su je samo djeca iz Novog i Bribira.

Viša pučka škola, a danas Dječji dom "Braće Mažuranić"

U vrijeme Drugog svjetskog rata zgradu Osnovne i Građanske škole zaposjeli su talijanski i njemački vojnici, Tada je dio arhiva i namještaja škole prenesen u tek dovršenu zgradu Domaćinske škole odnosno Današnje Osnovne škole „Ivan Mažuranić“. Osnovna škola tada dobiva ime Domaćinska škola, a Građanska škola ime Niža gimnazija. Obje su nastavu održavale u istoj novoizgrađenoj zgradi. Nakon završetka rata obje su škole spojene u jedinstvenu sedmogodišnju Osnovnu školu. Nastava se ponovno počela izvoditi u Kaštelu, dok se u zgradi bivše Domaćinske škole otvorila Srednja poljoprivredna škola.

1952. i 1953. godine sedmogodišnja je škola postala osmogodišnjom i to „A“ tipa, dok je u Brezama, Bateru, Ledenicama, Gornjim i Donjim Krmpotama te Klenovici postojala škola „B“ tipa. Škola „A“ tipa imala je opsežniji program.

Ivan Mažuranić, prvi "ban pučanin"

1980. godine novoosnovana Centralna škola dobila je novo ime prema istaknutom građaninu Novog Vinodolskog Osnovna škola „Ivana Mažuranića“. Ivan Mažuranić (1814. – 1890.) bio je prvi Hrvatski „ban pučanin“, pjesnik i jezikoslovac te jedan od najznačajnijih ličnosti Hrvatskog narodnog preporoda. Rođen je u Novom Vinodolskom 11. kolovoza 1814. godine. ... Više ...

Osnovna škola „Ivan Mažuranić“ zahtijevala je adekvatniji prostor pa se od 1960./1961. godine nalazi u zgradi bivše Domaćinske škole. Izgradnja novog krila zgrade, adaptacija starog dijela te njihovo spajanje, a zatim i izgradnja školske sportske dvorane započeta je 1976. godine. Konačno otvaranje dograđene zgrade Osnovne škole „Ivan Mažuranić“ u Novom Vinodolskom održano je 11. listopada 1980. godine.

Zgrada bivše domaćinske škole